UN: svjetsko stanje vode je u crvenome

Svjetsko stanje zaliha vode je nadmašilo krizu: na putu smo k "svjetskom vodnom bankrotu" prema zadnjem izvješću UN-a. 

Alarmantno izvješće temelji svoj zaključak na nizu statističkih podataka i mjerenja.

Jedan od upečatljivijih podataka je taj da se više od polovice velikih svjetskih jezera smanjilo od početka 1990-ih, a čak 25% čovječanstva izravno ovisi o tim jezerima. Oko 35% prirodnih močvara izgubljeno od 1970., a 40% vode je manje za navodnjavanje iz bunara na svjetskoj razini!

Slapovi Niagare - izuzetna moć prirode koja se ogleda u snazi vode

U posljednjih 50 godina nestalo je 410 milijuna hektara površine prirodnih močvara, što je približna površina Europske unije. Tri milijarde ljudi živi u područjima gdje ukupne zalihe vode opadaju ili su nesigurne, a više od 50% hrane u svijetu se proizvodi upravo u tim regijama. Ne treba puno više informacija da bi se stekao opći dojam o trenutnom stanju resursa o kojem nam svima život ovisi.

Oko četiri milijarde ljudi doživljava ozbiljnu nestašicu vode najmanje mjesec dana svake godine, dok utjecaji suše koštaju procijenjenih 307 milijardi dolara godišnje.

Dokument UN izvješća o stanju vode iz siječnja 2026.

Krizno stanje vs. stanje bankrota

Glavna poruka promjenom terminologije krije dublje razloge. Sama riječ "kriza" podrazumijeva da će krizno stanje proći i da je privremeno, te se nakon krize očekuje da se stanje normalizira i vrati na stare postavke. Korištenjem riječi vodni bankrot, osim samih podataka koji na njega ukazuju, mijenjamo percepciju i još važnije odnos prema upravljanju problemom. Krizni management ovdje prelazi u navigiranje bankrota i priznavanje nepovratnosti stanja kao i insolventnost.

„Ako nastavimo upravljati ovim neuspjesima kao privremenim 'krizama' s kratkoročnim rješenjima, samo ćemo produbiti ekološku štetu i potaknuti društveni sukob“, upozorio je g. Kaveh Madani, ravnatelj Sveučilišnog instituta UN-a za vodu, okoliš i zdravlje i glavni autor izvješća.

Onečišćena voda u Gvatemali

Hidrološka stvarnost zahtijeva reakciju

Hitna je potreba za zaštitom preostalih vodnih resursa i politikama koje odgovaraju hidrološkoj stvarnosti, a ne prošlim normama.

„Ovo nije ubijanje nade, već poticanje djelovanja i iskrenog priznanja neuspjeha danas kako bi se zaštitila i omogućila sutrašnjica“ riječi su g.Madanija na brifingu povodom predstavljanja izvješća u siječnju u New Yorku.

Također, ovo izvješće ne upućuje u svjetski neuspjeh u suočavanju sa stanjem vodnih resursa, nego ukazuje da postoji dovoljno područja koja jesu u vodnom bankrotu povezanih trgovinom, migracijama i geopolitičkim okolnostima, te da je globalni rizik vode kao resursa temeljno i nepovratno promijenjen.

Ono što zabrinjava je da ovaj teret nesrazmjerno pada na male poljoprivrednike, autohtone narode, gradsko stanovništvo s niskim prihodima te žene i mlade, dok koristi prekomjerne potrošnje pripadaju moćnijim skupinama.

Bez obzira na težinu iznesenih podataka i zaključaka, u ovim vijestima moramo svi zajedno sagledati nužnost osvješćivanja, brze reakcije i iznimne motivacije za očuvanje vodnih resursa, pogotovo ukoliko živimo u kraju u kojem je to još uvijek itekako moguće!
Postanimo svi zajedno primjer dobre prakse koja će se sve više tražiti!Izvor:
Izvješće UN-a i UN portal https://news.un.org/en/story/2026/01/1166800
Fotografije: Unsplash.com